Novi društveni sustav

 
Svaki sustav vladavine razvija se na temelju postojećih resursa i njima je prilagođen, a kad se situacija promijeni, onda i u načinu upravljanja dolazi do revolucije. 

Primitivni ljudi imali su poglavice i vračeve, jer lov i sakupljanje nisu tražili složeniji sustav upravljanja. S pojavom agrikulture, nakupljanja viškova i diverzifikacije poslova, razvila se monarhija kao složeniji sustav upravljanja i “raspodjele”. Kako su se države širile a tehnologija napredovala, nije više bilo moguće da pojedinac drži u rukama svu vlast, te se razvio feudalizam kao složeniji oblik monarhije, koji je ipak i dalje ovisio u prvom redu o poljoprivredi. Uvjeti za revoluciju u građansko društvo stvorili su se kad se ekonomija temeljena na posjedovanju zemlje počela mijenjati u onu utemeljenu na novcu, trgovini i zanatima, te razvoju gradova. Konačno, demokracija se razvila na krilima sve veće obrazovanosti populacije, koja je bila nužna za rad sa sve složenijom tehnologijom.

Današnja demokracija još uvijek je više dio kapitalističkog sustava nego obratno. Kapitalizam se razvio kao odgovor na nove resurse koji su postali dostupni razvojem sve složenije tehnologije te teritorijalnim širenjem Europljana. Dok se god stalno pronalazilo nove prirodne resurse, takav sustav je mogao opstati i stvarati sve više blagostanja ne samo bogatima, nego i cijeloj populaciji. 

No, sve je očitije da i kapitalizam dostiže svoje granice. Mnogi prirodni resursi – ne samo teritorij, nafta i neka rudna bogatstva, nego čak i oni osnovni kao voda, zrak, plodno tlo i ozonski sloj, ugroženi su i ne dopuštaju daljnje nesmetano širenje. U pomanjkanju fizičkih resursa na temelju kojih bi se širile, korporacije se sve više nastoje širiti na račun kvalitete života ljudi, i u tome, uz pomoć vlada s kojima surađuju, privremeno uspijevaju. Sve se više kvaliteta života, humanost, civiliziranost i prava pojedinca smanjuju radi profita industrije, a jaz između bogatih i siromašnih se povećava. Već je više nego očito da su kapitalistički lobiji uzurpirali ne samo zakonodavstvo, nego i znanost. 

Navest ću samo domaće primjere: nedovoljno ispitani GMO proizvodi potiho se guraju na hrvatsko tržište bez dovoljno označavanja, čime se ljudima oduzima mogućnost izbora. Novi zakon o elektroničkim komunikacijama više ne štiti građane od neželjenih telefonskih poziva u svrhu marketinga. Ovršni zakon omogućava velikim tvrtkama sve brže i nasilnije utjeravanje i najmanjih dugova, dok se popravljanje vlastitih grešaka izvrdava ili odgađa sa strane tih tvrtki. Neetičan, manipulativan marketing na rubu kriminala, uključujući manipulaciju djece i mladih, već je uobičajena pojava. Nove tarife za struju, plin i vodu uključuju fiksne mjesečne naknade “za pristup sustavu”, koje su u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti potrošača. I tako dalje. 

Slično je i drugdje u svijetu, posebno u Americi gdje su socijalna prava manja, a agresivna kompeticija mnogo izrazitija nego u Europi. Navedimo Google i Facebook, koji su špijuniranje i prodaju privatnih informacija pojedinaca marketinškim firmama predstavili kao nešto na što imaju pravo (razne naše firme koje rade putem Interneta to isto rade, samo potiho. Napomenimo još jednom da je, radi zaštite privatnosti i sprečavanja zloupotrebe, kulturno učiniti adrese primatelja skrivenima ako neki e-mail šaljete većem broju ljudi – posebno forvarduše koje se nerijetko zloupotrebljavaju u tu svrhu. Tome služi BCC polje u opcijama za adrese primatelja). Američke tvrtke agresivno progone ne samo državljane svoje zemlje koji zasmetaju njihovim interesima, nego ignoriraju i zakone drugih država (jedan je britanski student nedavno izručen Americi jer je njegova web-stranica sadržavala linkove koji su vodili na stranice sa zaštićenim vlasništvom – čak i ako njegova stranica nije sadržavala zaštićen materijal i nije bila u suprotnosti s britanskim zakonom.) Djeci se sve češće i na najmanji povod dijagnosticiraju mentalni poremećaji, te im se daju psihoaktivni lijekovi zbog najmanjih odstupanja od norme, čime ih se stavlja u veliki rizik da ostanu doživotno ovisna o farmaceutskim tvrtkama. Zloglasna korporacija Monsanto, koja trenutno ima monopol na mnoge tipove genetski modificiranog sjemenja (i usput proizvodi bojne otrove kao npr.”agent Orange”, korišten u Vijetnamskom ratu, i dioksin), ne samo što prijeti ekološkim farmerima sudskim tužbama ako se i tračak patentiranih gena otkrije u sjemenu koje farmeri sačuvaju (širenje tih gena je teško zaustaviti i zapravo bi trebalo biti Monsantova odgovornost), nego prijeti sudskim tužbama pojedinim državama ako uvedu zakon o obaveznom označavanju genetski modificiranih proizvoda.

Preduvjeti za revoluciju

Ukratko ću navesti sedam aspekata društvene situacije koji vode revoluciji, a koji se detaljnije opisuju ovdje:

1) Uzlet kojem slijedi pad
Sociolog James C. Davies piše: Revolucije se najčešće događaju ako nakon produženog perioda objektivnog ekonomskog i socijalnog razvoja slijedi period oštrog pada. 

2) Klasni sukobi
Uvjeti za revoluciju stvaraju se kad “viši” slojevi krše dogovore s drugim društvenim grupama i počinju otvoreno vršiti pritisak na njih na način koji ugrožava njihovu budućnost.

3) Nezadovoljstvo intelektualaca
Revolucije trebaju vođe, koji obično dolaze iz obrazovanih slojeva. Ako i među tim slojevima vlada nezadovoljstvo, oni će se udružiti s radničkim slojem i nemiri su gotovo neizbježni.

4) Korumpirana vlast
Mnoge revolucije su počele zbog upornog fokusa vlastodržaca na svoje sebične interese i ignoriranja poteškoća ostalih građana.

5) Nesposobnost vlasti da se nosi s promjenama
Ako u periodima ubrzanih promjena vladajućoj klasi nedostaje vizija i mudrost da vodi državu kroz taj proces, nego se uporno drže statusa quo, narod počinje osjećati da opstanak ovisi o preuzimanju kontrole u svoje ruke. 

6) Financijska neodgovornost
Prethodne točke obično su povezane s, ili uzrokovane, urušavanjem nacionalne ekonomije zbog nebrige ili korupcije u vlasti.

7) Nepravedno i nedoslijedno korištenje sile
Pretjerani policijski nadzor i brutalnost, nejednakost pred zakonom, ograničavanje slobode govora… potiču solidarnost i otpor među građanima. 


Kao što se neki šale o Europskoj uniji: taman kad mi uđemo unutra, svi će htjeti van! – čini se da se može reći i za kapitalizam, barem u ovakvom obliku u kakvom je sada. Širenje na račun ljudskosti i kvalitete života, čine mi se pomalo očajničkim potezima kapitalizma kao sustava, ovakvog kakvog ga poznajemo, poput zadnjih trzaja zime. Nove tehnologije čine sve više znanja i resursa dostupnima prosječnom pojedincu, što omogućuje, između ostalog, samozapošljavanje i rad od kuće te stvaranje mreža povezanosti i razmjene informacija. Tako nove ideje i kreativnost postaju sve manje rezervirane za pojedince unutar velikih firmi, kojima su dostupne informacije i tehnologija. Isto tako, ljudi mogu razmjenjivati informacije o proizvodima i iskustvima, te na taj način bolje odolijevati manipulacijama i prevarama. Za očekivati je da će uzdrmani kapitalizam reagirati, kao što je pokušano s dokumentom “ACTA”, kojim se na riječima željelo suzbiti kršenje intelektualnog vlasništva, ali u praksi kreativnost, privatnost i zaštitu pojedinca. Na sreću, ljudi u vezi toga nisu ostali pasivni, kao u vezi mnogih drugih stvari, što je još jedna naznaka gdje je ključ budućnosti. 

Čini se da se, polako ali sigurno, krećemo prema još jednoj promjeni društvene organizacije, a da bi do toga došli, proći ćemo kroz porođajne bolove i vjerojatno će se još više smračiti prije svitanja. Kao što Obama ne bi bio izabran da Bush nije napravio onakav kaos, tako će i pritisak kapitalista na ostatak populacije automatski uzrokovati porast tlaka i protureakciju, sve dok negdje ne pukne. Sve velike promjene društvenog uređenja dosad, vodile su većim pravima pojedinca i civiliziranijem životu. Teško da možemo promijeniti smjer evolucije! Hoće li novi sustav biti samo poboljšavanje starog, kao što je feudalizam bio nadgradnja monarhije – možda prema pravednijem, socijalno osjetljivijem sustavu sličnom skandinavskom – ili nešto potpuno novo, ostaje da vidimo. Naravno, i taj novi sustav će prije ili kasnije ljudi pokušati zloupotrijebiti i iskriviti, ali valjda je i to dio procesa evolucije. Nadam se, u svakom slučaju, da ćemo tu revoluciju doživjeti tokom svojih života – i da će biti provedena nenasilno.

Vezani članci:

Biološka revolucija

Dunbarov broj ili: kako se otuđujemo

Svi članci

Individualni rad