Kako djeluje aktivno slušanje?
Univerzalna je ljudska potreba da doživimo razumijevanje, prihvaćanje i suosjećanje za naše osjećaje, a to možemo doživjeti kad nas netko aktivno sluša. Izreka “Radost koja se dijeli je dvostruko veća, bol koja se dijeli je upola manja” nije postala popularna slučajno. Čak ne moramo ni čuti od drugih da smo u pravu. Jednostavno biti shvaćeni i prihvaćeni, čak i ako druga osoba nije suglasna s nama, gotovo čudesno utječe na naš stav i spremnost za suradnju. Dakle, ako je učinak tako moćan, zašto tako malo ljudi zna kako aktivno slušati?
Aktivno slušanje je često srž naših dugih, naizgled besciljnih razgovora s prijateljima. To je možda očitije među ženama, ali je normalno i u muškim prijateljstvima. Sjetite se kako se osjećate kad svoje frustracije, brige i druge osjećaje dijelite s prijateljima i primate razumijevanje i suosjećanje. To je automatski osjećaj olakšanja. Vaše brige i dalje postoje, ali nekako vam se čine manjima; osjećate podršku, niste sami, drugi dijele vaše osjećaje. Vaš osjećaj povezanosti i povjerenja u ljude koji validiraju vaše osjećaje raste. Zapravo bismo mogli reći da je aktivno slušanje osnova prijateljstva.
Mnogi brakovi propadaju jer ljudi ne znaju kako aktivno slušati. To uzrokuje smanjenje osjećaja povezanosti i povjerenja tijekom vremena. Lakše je prakticirati aktivno slušanje s prijateljima, jer obično s njima ne dijelimo toliko praktičnih obveza. Kao odrasla osoba, vjerojatno čak i ne provodite toliko vremena s prijateljima. Čim ljudi započnu posao ili drugi zahtjevan projekt s prijateljem, postoji puno veća šansa za sukob, a prijateljstvo često pati.
Zašto aktivno slušanje može biti teško?
U braku postoji mnogo mogućih frustracija, mnoge svakodnevne nesuglasice, puno potencijala za nesporazume svakoga dana. To nam također pruža mnoge prilike da učimo kako aktivno slušati i graditi povjerenje. Ipak, to nije tako lako kao što zvuči.
Većina ljudi osjeća da ako pokaže razumijevanje za osjećaje svog partnera kada je partner ljut na njih, to bi značilo priznavanje da su nešto učinili što zaslužuje tu ljutnju. Budući da većina nas nosi programe iz djetinjstva da smo nerazmjerno kažnjavani i kritizirani zbog svojih grešaka, to također pojačava osjećaj da se moramo braniti od kritike. Možemo osjećati da je vježbati kako aktivno slušati u takvoj situaciji opasno za naše granice i da otvara previše prostora za napade.
S druge strane, možda ste iskusili da ste bili ljuti na nekoga, ali odmah se osjećali puno bolje i otvorenije prema njima čim su vaši osjećaji validirani. Aktivno slušanje ne mora biti “ti si u pravu”; ponekad je dovoljno osjetiti da vas se sluša bez da druga osoba odmah pokušava sebe obraniti. Kad osjetite da se vaša perspektiva čuje, a da nije odmah odbačena, to vam pomaže da se otvorite i drugim perspektivama.
No ostati dovoljno smireni da reagiramo tako odraslo može biti teško zbog intenzivnih dječjih emocija koje se u takvim situacijama često bude. Ako vas neugodne emocije sprečavaju da ostanete bar donekle opušteni, ako primjećujete da vaša komunikacija postaje nepromišljena, potrebno je prepoznati odakle ta reakcija dolazi i svjesno se vratiti u odraslo stanje uma. Više o tome pročitajte u članku “Što je dobna regresija?“
Kako aktivno slušati čak i kad vas se kritizira?
Naučiti kako aktivno slušati čak i kada osjećamo da smo napadnuti, izuzetno je važno da bismo izgradili povjerenje i povezanost u našim odnosima. Ključno je u tim trenucima moderirati vlastite emocionalne reakcije?
Sjećam se kad sam jednom izrazila frustraciju svom prvom, sad pokojnom, partneru još na početku naše veze. Rekao je: “Žao mi je što se tako osjećaš; to nije bila moja namjera.” Nikada prije nisam čula tako nešto. Očekivala sam odbijanje i odbacivanje. Njegove riječi stvorile su osjećaj da otvara vrata, gradi most prema meni. Očekivanje sukoba je nestalo, i s njim većina moje napetosti. Više nisam osjećala potrebu da razmišljam o tome kako me “povrijedio” kako bih postavila granice. Ta jedna rečenica učinila je čuda za moje povjerenje u njega, iako sama po sebi nije izražavala slaganje sa mnom.
U drugoj situaciji, imala sam tri prigovora na jedan prijedlog koji je on dao. Jednostavno je rekao “Da” ili “Da, razumijem” na svaku od njih. Moji prigovori odmah su izgubili svoj emocionalni intenzitet, jednostavno zato što sam osjećala da ih on priznaje. Pretpostavljam da mi je to ulilo povjerenje da će se moje granice poštovati. Nakon toga sam lako pristala na njegov prijedlog (iako to nije nužno uvijek rezultat aktivnog slušanja, niti bi trebao biti cilj).
Ponekad su jednostavni neverbalni izrazi empatije dovoljni da se osjećamo validirano. Kad nam netko kimne s razumijevanjem, ili se zamisli, ili nas zagrli nakon što izrazimo svoje osjećaje, to može biti dovoljno da osjećamo da nas se čuje i razumije. Ako druga osoba jednostavno izdvoji vrijeme da razmisli o onome što govorimo, umjesto da se odmah brani, to samo po sebi smiruje napetost.
Postavljanje pitanja je odličan način da pokažete svom partneru da ga slušate i pokušavate razumjeti, a da se pritom ne morate slagati s njim. Neka takva pitanja mogu biti: “Što te brine?”, “Kako si se zbog toga osjećao?”, “Što si osjećala da je bila moja namjera?”, “Kako ti to zvuči?” ili “Što ti sada treba od mene?” Ako osjećate da vaš partner prejako reagira na male probleme, dobra je ideja pitati: “Ima li nešto dublje što te muči, ali ne znaš kako mi to reći?” Mnogi ljudi prejako reagiraju na male iritacije kada postoji neki veći problem skriven “ispod tepiha”, o kojem se ne usuđuju ili ne znaju razgovarati.
Dobra vještina je također nešto što bismo mogli nazvati “preventivna komunikacija”. Ako dovoljno dobro poznajete okidače svog partnera da znate kada ste ih možda slučajno “pritisnuli”, možda ćete htjeti to riješiti bez čekanja da on to učini. Primjerice: “Nadam se da ono što sam ranije rekla nije zvučalo kao da te kritiziram; bila sam samo malo iznenađena.”
“Prijeći u obranu” relativno je sigurno tek nakon što ste najprije proveli neko vrijeme nudeći aktivno slušanje. Dok iznosite svoju obranu, dobra je ideja započeti s još malo validacije, na primjer: “Razumijem da to iz tvoje perspektive može izgledati tako – iz moje perspektive, moja je namjera bila (…)”.
Bez potrebe za dugim rečenicama koje zvuče službeno i naučeno napamet, ovo su neki načini kako aktivno slušati, ali i dalje zaštititi svoj osjećaj granica. Kao i bilo koja druga vještina komunikacije, ovo će vjerojatno dobro funkcionirati s razumnim, dobronamjernim ljudima. No nemojte očekivati da će uspjeti s narcisoidnima, manipulativnim i drugim toksičnim ljudima koji nisu stvarno zainteresirani za suradnju i ravnotežu.
Vezani članci:
10 ključnih pravila za komunikaciju u vezi
