Kako biti sami i sretni

Mnogi ljudi nisu emocionalno zdravi i zreli. Razumljivo je da mnoge veze, ako ne i većina, propadaju (mada ipak postoji i solidan broj zdravih i sretnih veza i brakova). Može trebati puno vremena da se nauče vještine partnerstva i pronađe netko s kim smo doista kompatibilni. Neki ljudi možda nikada neće imati tu sreću. Ipak, ostajanje u nesretnoj vezi siguran je način da se potroši mnogo godina u patnji. Važno je naučiti ne biti ovisni o brzom pronalasku prave veze. No mnogi ljudi ne znaju kako biti sami i sretni.

Neki ljudi se boje biti sami. Previše ljudi je pod pritiskom da se vjenčaju dok su još premladi. Prije nego što se možemo sigurno provlačiti kroz minsko polje spojeva i veza, moramo razviti svoju osobnost i vještine komunikacije. Raduje me vidjeti da svijest o tome raste, čak i među mladima. Ako se pitate kako biti sami i sretni, bez obzira u kojoj životnoj fazi se nalazite, evo svega što trebate znati.

Ljubav prema sebi i samoprihvaćanje

Većina čitatelja vjerojatno već zna koliko je važno samoprihvaćanje. Ipak, malo ljudi zna kako učinkovito raditi na ljubavi prema sebi. Ljubav prema sebi nije nekoliko afirmacija ujutro. Nije razmetanje i traženje pažnje. Nije dokazivanje bilo čega ikome, pa ni sebi samima (ili Duolingu). Ljubav prema sebi se ne pokazuje kroz aroganciju ili neodgovornost. Ne znači borbu da budemo u pravu i napadanje bilo koga tko kaže nešto s čim se ne slažemo.

Kada jednostavno niste zainteresirani za kriticizam od drugih ljudi i ne osjećate potrebu da na njega odgovarate niti neprijateljski niti prilagođavanjem tuđim očekivanjima, to pokazuje samoprihvaćanje. Kad se ne uspoređujete s drugima i ne osjećate potrebu biti posebni, to je ljubav prema sebi. Ljubav prema sebi je znati kako se utješiti kad se nešto loše dogodi. Ljubav prema sebi je osjećati se ugodno u svom tijelu i biti u miru sa svojim emocijama. Najvažnije, ljubav prema sebi je stalan trud. S vremenom taj rad postaje lakši, ali nikad stvarno ne prestaje.

Samoprihvaćanje započinje povezivanjem sa svojim emocijama. Učenje o svojim emocijama pomaže vam da bolje razumijete sebe i doživite bogatstvo svog unutarnjeg svijeta. Može vam pomoći da shvatite da čak i emocije s kojima ste se borite imaju nešto važno za reći. Emocionalna svjesnost pomaže vam na vrijeme prepoznati okidače vaših trauma iz djetinjstva i nositi se s njima na odrasle načine. Evo vođene vježbe (na engleskom) koja vam može pomoći povezati se s emocijama:

Make Friends With Yourself: A Guided Meditation for Emotional Awareness and Self-Understanding

Pozitivna perspektiva

Važno je učiti o lošim iskustvima drugih ljudi kako bismo se upoznali s mogućim opasnostima i kako se zaštititi. Također je važno ne dozvoliti da nas to odvuče u mračne misli i očekivanja. U našoj je prirodi da se intenzivnije usredotočimo na opasnost i bol te da ih lakše pamtimo. Zdravo ponašanje je “normalno” i zato se lako uzima zdravo za gotovo.

Mnogi ljudi počnu se pitati „Kako biti sama i sretna?” nakon što dožive razočaranje i bol, a ponekad i nakon što se naslušaju o razočaranjima i boli drugih ljudi. Ako ponekad osjećate da je svijet loše mjesto i da su većina ljudi prijetnja, važno je prepoznati da vas priroda čini puno svjesnijima opasnosti nego dobrih stvari. Podsjećajte se da postoje i mnogi dobri ljudi.

Empatija, kao i druge ljudske osobine, različito je raspoređena među ljudima, bez obzira na to koju grupu ljudi promatramo. Oko 25% ljudi u bilo kojoj skupini imat će ispodprosječnu empatiju, 25% iznadprosječnu, dok će otprilike polovica biti prosječna. Oni s prosječnim potencijalom za empatiju lakše će biti pod utjecajem obitelji i kulture, bilo u lošem ili dobrom smjeru. To je razlog zašto se neke kulture čine agresivnijima ili miroljubivijima od drugih.

Generaliziranje je lako. To je posljedica lijenosti našeg mozga. Naši mozgovi zapravo ne žele previše raditi kako bi razmotrili puno mogućnosti i nijansi. Lakše je donositi jednostavne zaključke i jednostavne smjernice. No, u stvarnosti, generalizacija pogoršava stvari za svakoga. Potiče nasumičnu neprijateljstvo. Ne samo da nas može navesti da loše postupamo prema drugima, nego nas i čini ogorčenima iznutra. Teško je osjećati ljubav prema sebi ako se osjećamo dijelom mračnog, neprijateljskog svijeta. Teško je biti prijateljski nastrojeni i povezivati se s ljudima. To može učiniti vaš osjećaj usamljenosti puno dubljim od jednostavnog statusa samca. Može vas učiniti prestrašenima od života i čak nemotiviranima da poboljšate svoj život.

Zato učite iz lošega, ali također svjesno tražite i cijenite dobro. Pretplatite se na dobre vijesti. Obratite pozornost na priče koje vam vraćaju vjeru u ljude. Cijenite male znakove dobrote koje primijetite ili o kojima čujete. Neki bi mogli reći, zašto hvaliti ono što bi trebalo biti normalno? Ja bih rekla, trebamo hvaliti čak i osnovnu dobrotu, ne samo da bismo potaknuli ljude da se tako ponašaju, već i da bismo potaknuli naš um da se usredotoči na dobro i pamti ga.

Preuzmite inicijativu

Dobre stvari ne padaju s neba. Trebate ih stvoriti. To je lakše kada prvo volite sebe – tada imate i motivaciju da unaprijedite svoj život. Ključ je u doslijednosti. Postavite jasne ciljeve i radite na njima svaki dan, korak po korak. Svaki mali korak koji postignete dat će vam više samopouzdanja i motivacije.

Dozvolite da vam vaš um, tijelo i osjećaji kažu što zaista želite. Što želite u smislu obrazovanja? Karijere? Zdravlja? Zabave i hobija? Društvenog života? Napravite detaljan plan i odlučite što trebate raditi svaki dan kako biste se malo približili tim ciljevima.

Čak i ako želite biti sami, i dalje ćete trebati povezanost s ljudima. To ne mora biti romantična veza, postoje i drugi oblici bliskih odnosa. Introvertima je možda lakše biti sami, ali većina introverata ipak treba odnose s drugima. Potrebno nam je društvo, toplina, ljudi s kojima možemo podijeliti svoje misli i osjećaje. Važno je mudro birati i provjeravati kompatibilnost, umjesto da provodite vrijeme s bilo kim tko vam se slučajno nađe pri ruci.

Razmislite kako ojačati stara prijateljstva i obiteljske odnose. Obnavljanje postojećih odnosa može biti lakše nego pronalaženje novih. Povežite se s ljudima uz koje se zaista osjećate dobro, a ne bilo s kim.

Napravite popis ideja kako i gdje možete upoznati nove ljude i provesti dovoljno vremena s njima kako biste sazali više o njima. Možda možete postati član planinarskog kluba? Upisati tečaj plesa? Pridružiti se grupi za čitanje knjiga? Umjetničkoj terapiji? Ako ne upoznate prave ljude u jednoj grupi, nemojte se ustručavati prijeći u drugu. Pokažite da ste pristupačni i pokažite interes za druge (ali nemojte se previše truditi da im ugodite, trebate prijatelje kojima će se svidjeti vaša prava osobnost). Možda među svojim novim prijateljima nađete i cimere koji vam mogu biti društvo u svakodnevnom životu.

Uživajte u malim stvarima

Ovo nije važno samo kada učite kako biti sretni sami, već je općenito bitna životna vještina. Što više uzimamo ono što već imamo zdravo za gotovo, to smo više frustrirani i želimo nešto što nemamo. Razmislite koliko su nam životi lakši s „osnovnim” stvarima poput struje, tekuće vode, interneta, telefona i automobila. A to su relativno nedavni izumi.

Ne treba puno vremena da pomirišete cvijet, divite se prekrasnom zalasku sunca ili stavite ugodan miris u svoj aroma difuzor. Potrebno je malo više vremena za kuhanje gurmanskog obroka, ukrašavanje kuće ili čitanje inspirativne knjige, ali kada ste sami, možete birati što god vas čini sretnima. Samo pazite da to ne ostavljate uvijek za kasnije.

Riješite traume iz prošlosti

U odgovoru na pitanje kako biti sami i sretni, ne možemo zaobići emocionalne obrasce iz djetinjstva. Osjećaj usamljenosti može probuditi sjećanja na osjećaj napuštenosti, odbačenosti ili nevažnosti iz dječje dobi. Ako su vaši roditelji bili emocionalno distancirani, radili dugo ili nisu imali dovoljno dugačak porodiljni dopust – sve to i još mnogo toga može ostaviti dojam napuštenosti i neadekvatnosti kod djeteta. Ako su vas druga djeca odbacivala, posljedice su slične (iako blaže nego kod roditeljskog odbacivanja).

Ako kao odrasla osoba provodite previše vremena sami, možda ćete početi osjećati da nikome nije stalo. Možete se početi pitati što nije u redu s vama. Često nije lako prepoznati da su takvi osjećaji obično iz prošlosti. Ako vas ponekad preplavi osjećaj da vas nitko ne voli ili da niste nikome važni, pitajte se, koliko ima godina dio vas koji se tako osjeća? Kada ste se tako osjećali kao dijete?

Možemo vam pomoći raditi na rješavanju takvih trauma, a kao „prvu pomoć” možete pogledati našu vođenu vježbu na YouTubeu (vježba je na engleskom, ali možete odabrati prijevod na hrvatski u subtitlovima):
Guided Exercise: Heal Childhood Programming for Empowerment And Self-love

Slični članci:

Strah od samoće

Kako preboljeti prekid veze u 10 koraka

Zaljubljivanje u “loše dečke” (i djevojke)

Svi članci

Individualni rad