Usprkos dramatično boljem standardu života nego prije samo nekoliko desetljeća, svakodnevni stres je barem podjednako prisutan, a mnogi bi rekli i prisutniji. Većini ljudi osnovne brige više nisu, kao u prošlosti, preživljavanje i osnovna fizička sigurnost, no ritam života gotovo da je svake godine sve brži, a obaveze sve složenije. Premda se većina ljudi ne mora brinuti hoće li preživjeti, a osnovna ljudska prava su koliko-toliko zagarantirana, sve je veći broj obaveza, želja, izvora frustracija, zadataka, zahtjeva i potrebnog znanja, životnih promjena, rizika te mogućnosti pogreške, s kojima se suočavamo svakodnevno.
Dobrobiti opuštanja su uistinu mnoge, a mogu se podijeliti na tjelesne i emocionalno-mentalne.
Tjelesne dobrobiti su:
– više fizičke energije
– bolja sposobnost organizma da se obrani od bolesti. Poznato je da stres utječe na slabljenje imunološkog sustava te, primjerice, mnogi ljudi lakše podliježu prehladi u stresnim periodima nego periodima normalnog stresa.
– Smanjenje krvnog tlaka i usporavanje rada srca. Stres je jedan od ključnih uzroka bolesti krvožilnog sustava, jer dugotrajno povišenje krvnog tlaka i lupanje srca oštećuje krvožilni sustav.
– Bolji san, koji zatim omogućuje još više energije i sposobnosti nošenja sa stresom
– Dublje disanje koje unosi više kisika u organizam.
Emocionalno-mentalne dobrobiti:
– emocionalna smirenost i općenito poboljšana kvaliteta emocionalnog života: povećanje sposobnosti da se osjećamo ugodno i nosimo s neugodnim emocijama.
– Smanjenje nepoželjnih emocionalnih stanja kao što su tjeskoba, nervoza i ljutnja.
-Bolja sposobnost koncentracije.
– Veća učinkovitost u obavljanju radnih zadataka.
Naša civilizacija nema tradiciju opuštanja i tihog vremena koje će pojedinac provoditi sam sa sobom. No, kako se naše znanje širi, a svjesnost o načinu na koji funkcioniramo povećava, važnost usporavanja i opuštanja postaje sve jasnija sve većem broju ljudi.
Dobrobiti opuštanja ne možemo u potpunosti iskusiti pokušavamo li se opustiti samo povremeno, u trenucima povećanog stresa. Naravno, bolje je da tada prakticiramo opuštanje nego da ostanemo pod utjecajem stresa, no učinak će biti minimalan i kratkotrajan. Sposobnost opuštanja je vještina koja se razvija s vremenom i kroz vježbu, kao i mnoge druge vještine.
Odvajanjem vremena i stvaranjem redovite rutine opuštanja sve više navikavate tijelo i um da funkcioniraju na taj način, da se bolje nose kako sa slabijim svakodnevnim stresom, tako i sa povremenim snažnim stresnim situacijama. Možete naučiti da na stresne podražaje automatski reagirate pozitivnim uvjerenjima i poticajnim emocijama. Možete uvježbati svoj um da stresnu situaciju percipira realistično umjesto preuveličano te da održi osjećaj povjerenja u vlastitu snagu i sposobnosti. Tako povećavate svoj emocionalno-mentalni kapacitet i sposobnost prilagodbe situaciji.
Vježbajući opuštanje istovremeno vježbamo i svjesnost o svojim tjelesnim i emocionalnim procesima. Možemo povećati svoju sposobnost da percipiramo stresne reakcije u tijelu i emocijama i odmah reagiramo na njih na opuštajući način. Tako ublažavamo stres dok je još relativno slab i sprečavamo njegovo jačanje i nakupljanje negativnih učinaka.
Jedan od najčešćih izgovora za bilo što, a posebno za aktivnosti koje su manje uobičajene i ne donose konkretne, opipljive izvanjske rezultate, je: nemam vremena! To je rijetko točno. U stvarnosti se daleko češće radi o odgađanju, nedostatku motivacije ili nekvalitetnoj organizaciji vremena. Većina tehnika opuštanja ne zahtijeva više od 10-15 minuta. Poneke traže tek pokoju minutu tokom dana, mada pritom zahtijevaju češće prakticiranje.
Vrijeme koje mnogi ljudi doživljavaju idealnim, najčešće su jutarnji trenuci nakon buđenja i period prije odlaska na spavanje. Primjena tehnika opuštanja ujutro omogućuje nam da se pripremimo i skupimo energiju za radni dan, te u njega krenemo s pozitivnim temeljem dobrog emocionalnog stanja. Vježbanje navečer omogućuje nam da se oslobodimo nakupljene napetosti, lakše zaspimo i bolje spavamo, te se probudimo mnogo odmoreniji i s više energije nego obično. No dobro je iskoristiti i sve slobodne trenutke tokom dana: trenutke predaha i “praznog hoda” poput vožnje u autu (ako niste vozač) ili autobusu, hoda po ulici, čekanja u redu i slično. Mnoge tehnike opuštanja lake su i nezahtjevne te vam omogućuju da istovremeno budete prisutni i aktivni u vanjskoj situaciji.
Vezani članci:
Kako se opustiti i spriječiti stres
