U ovom transkriptu rješavanja konflikta identiteta Martyn Carruthers (osnivač Integrative Systemic Coaching-a) demonstrira dijagnozu i prve korake rada s ljudima s gubitkom identiteta i složenim konfliktom. Ova demonstracija bila je dio 4. modula Integrative Systemic Coachinga održanog u Varšavi 2002. Snimila i zapisala dr. Ana Pejčinova.
Primjedbe
1. Ovaj transkript je dio strategije rada na složenom konfliktu. Ne pokazuje potpuno rješenje, nego u prvom redu dijagnostiku koja istražuje korake prema rješenju.
2. Martyn povremeno prekida demonstraciju kako bi dao vremena subjektu demonstracije da integrira svoja otkrića, te da bi dao polaznicima seminara uvid u složenije strategije i neverbalne signale.
3. Ako pokušate slijediti ove korake s vlastitim problemima, budite pažljivi i dajte si vremena da razmislite o pronađenom i za integraciju.
4. Ako slijedite ove korake s vlastitim konfliktom i iskusite emocije preduboke ili presložene za vas, molimo vas da potražite profesionalnu pomoć. Voditelj Integrative Systemic Coachinga je treniran i iskusan u vođenju ljudi kroz rad na temi gubitka identiteta i njegovoj ponovnoj integraciji.
5. Ako slijedite ovu strategiju, izbjegavajte donositi važne životne odluke osim ako se osjećate sigurni da su vaše emocije stabilne.
6. Potpuno, dugoročno rješenje složenog konflikta kroz Integrative Systemic Coaching zahtijeva 4 do 12 sati rada. To vrijeme ovisi o motivaciji klijenta, njegovoj dobi i kvaliteti njegovih odnosa. Neodgovorni ljudi, stariji i ljudi u simbiotskim ili suovisničkim odnosima često izbjegavaju tako temeljitu promjenu.
Subjekt demonstracije
Jan, subjekt demonstracije, uspješni je poslovni čovjek koji pohađa Integrative Systemic Coaching edukaciju da bi upotpunio svoje poslovne vještine vještinama profesionalnog savjetovanja. On i Martyn su kratko porazgovarali o njegovom značajnom konfliktu (začaranom krugu uspjeha i padova u njegovim mnogim poslovnim poduhvatima) za vrijeme odmora. Složili su se da za potrebe demonstracije ipak istraže manji konflikt.
Transkript
Martyn (grupi): Molim vas da budete tihi tokom demonstracije. Započet ću postavljanjem Janu nekih pitanja orijentiranih na cilj, te ćemo istražiti što Jan želi ostvariti pomoću ove demonstracije. Jan i ja smo upravo razgovarali o njegovoj situaciji. Pretpostavljam da bi se moglo raditi o složenom konfliktu, a to je ono što želim demonstrirati.
Obično bih jednostavno rekao klijentu; (Janu) Zdravo, Jan, danas je zanimljiv dan, vrijeme se mijenja, a možda se i ti želiš promijeniti. Hvala što si se ponudio da budeš subjekt demonstracije. Što bi za tebe bilo prekrasno ostvariti ili promijeniti tokom ove demonstracije?
Jan: Imam problem s pušenjem: (naginje se prema naprijed, desnom rukom pokazuje udesno, a zatim ulijevo ispred sebe) dio mene želi pušiti, a drugi dio ne želi, apsolutno ne (kašlje).
Martyn (grupi): Što ste primijetili u Janovoj fiziologiji? Jan kaže da dio njega želi pušiti, a drugi dio želi prestati pušiti. Ovisnosti u pravilu uključuju aspekte gubitka identiteta ili ‘dijelove’ osobnosti. Važno je primijetiti Janovu fiziologiju kad on razmišlja o tome što želi.
(Janu) Reci nam ponovno, Jan! Što je što?
Jan (nesvjesno ponavlja pokrete rukom): Pušiti (pokazuje nadesno) i prestati (pokazuje nalijevo).
Martyn (grupi): Zamislite da vidite prostor oko Jana u mašti, zamislite da vidite njegove dvije motivacije svaku s jedne strane njega.
(Janu) Usput, Jan, gdje bi ti se činilo da tvoj otac stoji u odnosu na tebe, kad želiš pušiti? (Ovo je povezano s ranijim seminarom o dijagnostici odnosa.)
(Jan gleda na desnu stranu, te pokazuje udesno.)
Martyn: A majka?
(Jan gleda na lijevu stranu, pokazuje na lijevo.)
Martyn (grupi): Ovo je samo naznaka da bi Janov konflikt u vezi pušenja mogao biti povezan s roditeljima. Sjećate li se pozicija obiteljske matrice? Jan pokazuje na lijevo kad misli o prestanku pušenja i na desno kad misli o pušenju, a otac je s desne strane, majka s lijeve. Možda se konflikt roditelja prenio u njegov život? Ali to je samo nagađanje – provjerimo dalje!
(Janu) Jesu li tvoji roditelji pušili?
Jan: Majka nikad nije pušila.
Martyn: A otac?
Jan (iznenađeno): Cijeli život!
Martyn: U redu. (Grupi.) Vidite li kako se rad na konfliktu može preklapati s radom na obiteljskoj matrici? Jan možda ima dublji konflikt: “Hoću li biti poput oca, što će smetati majci, ili ću biti poput majke, a to će smetati ocu?” Možda počinjete osjećati da je ovo konflikt na razini identiteta. Ali to je samo ideja – potražimo više informacija!
(Janu) Želiš li stvarno prestati pušiti?
Jan (široko otvara oči, gleda oko sebe, prema podu, udesno, ulijevo, lagano podiže lijevu ruku i otvara usta ali ne kaže ništa, gleda Martyna. Smijeh u grupi.)
Martyn (grupi): Sjetite se kako izgleda fiziologija konflikta!
Jan: Kao što sam rekao, dio mene želi pušiti, a drugi dio ne želi. Ja želim.
Martyn: Pušiti, ili prestati pušiti?
Jan: Prestati!
Martyn: Možeš li zamisliti Jana u budućnosti, u ‘prostoru za nepušače’?
Jan (glas mu postaje visok, kao da se guši): Mogu.
Martyn: Zaista? Gdje?
Jan: On je u magli.
Martyn: Koliko je daleko ta budućnost u prostoru?
Jan: Nije daleko! Dva koraka.
Martyn: Što misliš da bi bio prvi korak?
Jan (Gleda prema naprijed na oko metar udaljenosti): Donijeti odluku.
Martyn: Prvi korak je ovdje? (Pokazuje oko metar ispred Jana.)
Jan: Da.
Martyn: Gdje je drugi korak?
Jan: Tamo. (Pokazuje oko dva metra ispred sebe.)
Martyn: Odlično. Što bi moglo biti na drugom koraku?
Jan: Sloboda.
Martyn: Odlično. Ako je prvi korak ovdje (pokazuje oko metar ispred Jana), možda ćeš tu donijeti odluku. To se čini da je prilično veliki slon, pa provjerimo. (Ovo je aluzija na Martynovo ‘pitanje slona’, odnosno “Kako progutati slona?”) Možeš li lako donijeti tu odluku, ili…?
Jan: Ne baš lako.
Martyn: Možda prije odluke treba napraviti niz manjih koraka? Što misliš da bi bio prvi korak prema donošenju odluke?
Jan: Na prvom koraku (lijeva noga se trza) trebam više motivacije (podiže desnu ruku).
Martyn (grupi): Jeste li primijetili Janovo tijelo kad je govorio o potrebi za motivacijom? Prvo je pomaknuo lijevu nogu – to je strana koja ne želi pušiti. Zatim je pomaknuo desnu ruku i rekao “Trebam više motivacije” – a to je strana koja želi pušiti. Tko bi znao što to znači – ja opisujem što sam vidio, za vas koji ste toliko zaposleni pisanjem bilješki…
(Janu) Gdje ćeš naći tu motivaciju? Možda ti je potrebno da vidiš nekoga kako umire od raka pluća? Ili nešto drugo?
Jan (uzdiše, spušta ton glasa): Vježbanje.
Martyn: Kakvu vrstu vježbanja bi volio provoditi umjesto pušenja?
Jan (lijeva noga se trza, desna strana se opušta, zatim cijelo tijelo “opada”) Tai Chi.
Martyn (grupi): Pogledajte Janovu fiziologiju! Da li njegova desna i lijeva strana tijela šalju istu poruku? Desna strana kao da pokazuje “ostanimo tu gdje jesmo” dok lijeva kaže “Hajde, krenimo!” Kada Janu pada motivacija?
(Janu) Kako se osjećaš kad pušiš, Jan?
Jan: Fizički ne baš dobro, a niti mentalno, ako sam s nekim tko ne puši.
Martyn: Znači, ne osjećaš se baš dobro kad pušiš. Kako se osjećaš kad ne pušiš?
Jan: Kad pušim, počinjem se kontrolirati, da za druge ljude to ne bi moglo biti u redu, mogli bi negativno reagirati, pa se kontroliram? (Ne sasvim smislene rečenice česte su kod ljudi s dubokim konfliktom.)
Martyn: Naravno. Što se događa kad prestaneš pušiti?
Jan: Opušteniji sam.
1. dio: Pronalaženje prve strane konflikta
Martyn: Što te motivira da pušiš?
Jan: To je kao najdublja potreba mog organizma.
Martyn: Na kojoj strani tijela je ta najdublja potreba tvog organizma?
Jan: Na desnoj.
Martyn: OK, Jan, zamisli na svojoj strani tu najdublju potrebu tvog organizma. Kako bi ona izgledala u tvojoj mašti?
Jan: Kao klaun.
Martyn: Veliki klaun, ili mali?
Jan: Veliki.
Martyn: Što bi ti rekao taj veliki klaun?
Jan: Rekao bi: “Hajdemo se zabavljati!”
Martyn: Odlično, možda te on želi motivirati da uživaš u životu zajedno s njim?
Jan (kima s osmijehom.)
2. dio: Istraživanje druge strane konflikta
Martyn: Sad znamo koji dio te motivira da želiš pušiti. S druge strane, koja je motivacija da prestaneš pušiti? Kako bi ona izgledala?
Jan: Kao prekrasno stablo breze.
Martyn: Kako se osjećaš kad gledaš to stablo breze?
Jan: Odlično!
Martyn: Pogledaj ih na trenutak zajedno: klaun s desne strane i brezu s lijeve: dva različita pogleda na život. Šteta što ne mogu surađivati.
Zamisli da možeš imati sav klaunov smisao za zabavu i svu smirenu ljepotu breze. Kako bi bilo kad bi te dvije strane tebe našle način da surađuju?
Istraživanje integracije 1. i 2. dijela
Jan: Osjećao bi se potpuno snažan, otvoren i sretan.
Martyn: Da li bi volio tako živjeti?
Jan: Mislim da bih… (Opušta se i zuri pred sebe.)
Martyn: Hvala ti, Jan. Vratit ćemo se na to. Sad ću reći nešto cijeloj grupi.
(Grupi.) Razriješavanje konflikta identiteta je složeno, pa ga razdvajam u korake. S jedne strane Jan je motiviran da puši, s druge da ne puši, te on živi s tom dvostrukom motivacijom. Te dvije motivacije su u konfliktu. Mogli biste nazvati klauna “stranom Janove osobnosti” ili “dijelom” Jana. Možda on predstavlja Janovog oca, ali to još nismo sigurni. Zatim Jan opisuje kvalitete lijepe breze, koje su također pozitivne. Kad gleda u budućnost, opisuje maglu između sebe i budućnosti u kojoj želi biti. To je dosta korisnih informacija.
Kad se radi o konfliktu, vjerojatno ćete prilično brzo naći dva svjesna dijela, dvije svjesne motivacije prema različitom ponašanju. Često se osobi jedna od njih sviđa, a druga ne. Mnogi klijenti će vam reći: “Želim da mi pomognete da se riješim ili kontroliram taj grozni dio sebe!”
Na primjer, zamislite da sam ja vaš klijent i da vam kažem ovako nešto: “Ima jedan grozan dio mene koji me tjera na strašne stvari i želim da mi pomognete da ga ubijem, odrežem i izbacim vam.” Oko 10 % klijenata mi je reklo tako nešto. Što bi bio sljedeći korak?
Student: Koje su dobrobiti od tog groznog dijela?
Martyn: Da! (Pretvara se da je klijent.) Dobrobiti? Što hoćete reći? Ja jednostavno pušim – ali mrzim taj dio sebe! Nema dobrobiti u tome, to me ubija, to je antisocijalno.
Student: Ne dobrobiti od tog dijela, nego dobrobit u tome da ga se ubije.
Martyn: Dobro pitanje. (Pretvara se da je klijent.) Ako to odrežete, bit ću sretan i moći ću potpuno zaboraviti na to… (Studentu.) Što bi bio vaš sljedeći korak?
Student: Što ti taj dio tebe želi reći?
Martyn: Dobro! (Pretvara se da je klijent.) “Bljak. Želi da budem debeo. Ne sviđa mi se to!”
Često će se klijentu sviđati samo jedna strana konflikta: “Želim mir, ali taj grozan dio mene me čini ljutitim.” Ili “Sanjam o skladu, ali imam agresivni dio sebe koji uništava moje odnose.”
Sprijateljiti se sa dijelom koji se klijentu sviđa je lako, traje samo koju minutu. Možete reći klijentu: “Odlično da imaš takvu lijepu motivaciju, taj dio tebe ti može biti vrlo dobar prijatelj. No, hajdemo istražiti i onu stranu koja ti se ne sviđa…”
To je jedan od najvećih darova koje voditelj može dati klijentu. Velik dio posla je sprijateljiti se s dijelom koji se klijentu ne sviđa, te ga zatim predstaviti klijentu na prijateljski način.
Primjer: Teresa je imala klijenticu koja je imala dio osobnosti pun straha. Ona je mrzila taj osjećaj straha i vjerovala je da se radi o nekom vanjskom entitetu. Trebalo mi je dva sata da je sprijateljim s tim dijelom nje. Na početku strah je bio 6 metara udaljen i vrlo prijeteći, na kraju je bio udaljen 2 metra i činio se zaštitnički. U ozbiljnim slučajevima, može biti potrebno mnogo vremena samo da se otvori mogućnost prihvaćanja nekog dijela osobnosti koji je povezan s preplavljujućim emocijama koje s klijentu ne sviđaju.
Konflikt ima barem dva dijela. Istražite koji dio klijent najmanje voli i sprijateljite se s njim. Održavajte s njim komunikaciju i često podsjećajte na njegove vrijednosti. Primjerice, kod te žene koja se bojala, osnovna motivacija njezinog straha bila je da je zaštiti. Zato sam počeo govoriti kako je dobro imati snažan zaštitinički dio sebe svaki put kad bi počela pokazivati fiziologiju straha.
Jan (uzdahnuo je i počeo gledati naokolo.)
Martyn: Dakle, kako možemo ohrabriti dijelove konflikta da rade zajedno? Na primjer, (Janu) bi li želio nastaviti istraživati svoj konflikt?
Jan (smješka se i kima)
Martyn: Jan, s jedne strane imaš motivaciju da pušiš, klauna, a s druge motivaciju da budeš zdrav, lijepu brezu. Pitam se što bi klaun rekao o brezi?
Jan: Da je lijepa.
Martyn: Zamisli da drvo breze može govoriti; što bi drvo reklo o klaunu?
Jan: Da je tako veseo.
Martyn: Što misli klaun, što bi breza od njega mogla naučiti o životu?
Jan: Da je moguće živjeti s radošću, da život znači radost.
Martyn: Upitaj drvo, da li bi ono voljelo naučiti od klauna o životnoj radosti?
Jan: Želi, i zna da je važno pronaći životnu radost.
Martyn: Mudro drvo! A što bi breza mislila, što klaun treba od nje naučiti o životu?
Jan: Ona to ne zna.
Martyn: Pitaj brezu koji bi savjet ona dala klaunu?
Jan: Da nije potrebno biti klaun cijelo vrijeme, nego je dovoljno samo za predstave.
