Inspirativne žene u povijesti (100+)

Pred neko vrijeme, našla sam se u blizini nekoliko tinejdžera koji su se pripremali za ispit iz biologije. Govorili su o tome tko je otkrio strukturu DNK. Ugodno me iznenadilo što su, osim nobelovaca Watsona i Creeka, spomenuli i Rosalind Franklin, na čijem su radu Watson i Creek temeljili svoj, ali bez da joj ikad odaju priznanje. Moje knjige iz biologije nju nisu spominjale. Za nju sam saznala tek slučajno, u nekima od onih popisa što nabrajaju značajne žene u povijesti, koji se često objavljuju negdje oko 8. marta.

Kad smo kod tih popisa značajnih žena, oni me u pravilu frustriraju. Zašto? Obično sadrže jedva 10-12 imena te umjesto da se usmjere na znanstvenice i izumiteljice, u pravilu su puni zabavljačica. Obično usput ubace par najpoznatijih znanstvenica, Marie Curie ili Hildegard von Binden, onako reda radi. Ili lady Godivu, koja je u povijest ušla jednim dijelom hrabrošću i suosjećanjem, ali većim dijelom golotinjom (a i to je zapravo samo mit). Tako se stječe dojam da jedva da je i bilo žena koje su svojim intelektualnim radom ostavile trag u povijesti.

No zadnjih godina na društvenim mrežama (da i one nečem dobrom posluže) počelo je izranjati ime za imenom, tolika imena za koja nikad nisam čula. Toliko žena čiji su um i hrabrost nadvladali sve zakonske i društvene prepreke i ispiranje mozga od najranijih dana, svo ismijavanje, zatvaranje vrata, prijetnje, pa i nasilje. (Mozartova sestra, među bezbrojnim drugima, nije imala tu sreću.) Mnoge od njih samouke jer ih nitko nije htio podučavati. Povjesničari su mnoge unatoč tome pokušali izbrisati iz javne svijesti i gotovo uspjeli. Njihov rad bio je često pokraden. No tragovi su ostali, u fotografijama i u „zametnutim” dokumentima. Neki oštriji umovi to su primijetili i počeli ih iznositi na svjetlo dana.

Ovo je poduži popis, ali i dalje tek početak. Sve ove izuzetne žene u povijesti zaslužuju barem nekoliko stranica, ali moram se ograničiti na par najosnovnijih informacija. No preporučujem da potražite njihove priče online. Sve su izuzetno inspirativne i zaslužuju da se po njima napravi film. Takvim ženama bi likovi IQ-a sobne temperature koji se okupljaju prve subote u mjesecu na Jelačiću i skrivaju svoju mržnju i kolosalnu sebičnost pod velom religije željeli biti „duhovni autoritet”.

Ada Lovelace: Engleska matematičarka i spisateljica koja se smatra prvom računalnom programerkom, u vrijeme kada je njezino društvo smatralo da visoka matematika fizički i psihički šteti ženama. Prepoznala je potencijal mehaničkog računala opće namjene Charlesa Babbagea i napisala prvi algoritam namijenjen obradi na stroju.

Agnes Meyer Driscoll: Kriptoanalitičarka koja je bila ključna u razbijanju kodova koje je koristila japanska mornarica tijekom Drugog svjetskog rata. Njezin rad na dešifriranju složenih sustava šifri bio je presudan za obavještajne napore američke mornarice.

Agnes Pockels: Kemičarka čiji je rad udario temelje znanosti o površinama (konkretno površinske napetosti), unatoč tome što nije imala formalno sveučilišno obrazovanje. Zbog nedostatka pristupa sveučilišnim laboratorijima radi svog spola, provodila je vrhunska istraživanja koristeći kuhinjske tave i domaću opremu.

Aída de Acosta: prva žena koja je samostalno upravljala motoriziranom letjelicom — šest mjeseci prije slavnog leta braće Wright. Upravljala je zračnim brodom Alberta Santos-Dumonta od Pariza do Neuillyja. Njezini roditelji su se toliko sramili „publiciteta” žene koja leti da su je zakleli na šutnju tijekom 30 godina, gotovo je izbrisavši iz povijesti.

Alice Ball: Afroamerička kemičarka koja je razvila “Ball metodu”, najučinkovitiji tretman za gubu (lepru) početkom 20. stoljeća. Njezin tretman injekcijama ulja uspješno se koristio na tisućama pacijenata desetljećima, sve dok nisu razvijeni antibiotici. Umrla je vrlo mlada, a njezina su otkrića dugo pripisivana drugome.

Alma Karlin: Slovenska spisateljica, pjesnikinja i svjetska putnica koja je provela osam godina putujući sama oko svijeta između 1919. i 1927. godine. Putovanja je financirala pisanjem članaka i slikanjem, postavši slavljena i jedinstvena figura svog vremena. Suočila se s ekstremnim društvenim izopćenjem i stalnom financijskom nestabilnošću kao samostalna žena putnica.

Amelia Peabody: Arhitektica koja je surađivala s Marijom Telkes na ranim projektima kuća na solarni pogon. Bila je ključna u arhitektonskoj i praktičnoj primjeni principa solarne energije u projektiranju zgrada.

Anna Julia Cooper, dr.: Spisateljica, pedagoginja i aktivistica za građanska prava koja je bila jedna od prvih crnkinja koja je doktorirala povijest (na Sorbonni 1924.). Smatra se jednom od najistaknutijih afroameričkih znanstvenica u povijesti SAD-a. Morala je prevladati dvostruke barijere segregacije zakona Jima Crowa i rodne diskriminacije kako bi stekla obrazovanje.

Antoninette Brown Blackwell: Osporila je šovinističke znanstvene teorije Charlesa Darwina, koje je pedantno i temeljito opovrgnula u svojoj knjizi Spolovi u prirodi (The Sexes Throughout Nature). Osim toga, borila se za građanska prava i postala prva žena zaređena za protestantsku pastoralnu službu u SAD-u 1853. godine.

Aphra Behn: Dramatičarka, pjesnikinja i romanopisac iz razdoblja restauracije, što ju čini jednom od prvih profesionalnih spisateljica u engleskoj književnosti. Njezina su djela često preispitivala suvremene društvene norme. Kritičari su je često odbacivali tvrdeći da je njezino pisanje “nedolično”, a provela je i vrijeme u dužničkom zatvoru nakon što joj je engleska vlada, za koju je radila kao špijunka, odbila platiti njezin rad.

Asima Chatterjee: pionirka istraživanja alkaloida vince, koji se danas koriste u kemoterapiji te u liječenju epilepsije i malarije. Unatoč radu s izrazito ograničenim financiranjem i opremom u kolonijalnoj i postkolonijalnoj Indiji, uspješno je razvila antiepileptičke i antimalarijske lijekove iz ljekovitih biljaka.

Barbara McClintock: Znanstvenica i nobelovka koja je otkrila fenomen “skačućih gena” (transpozona) kod kukuruza, otkrivši da geni nisu fiksni, već se mogu kretati unutar genoma. Njezin je rad revolucionirao razumijevanje nasljeđa i genetskih promjena.

Camille Claudel: Proslavljena kiparica iz 19. stoljeća poznata po dramatičnim i ekspresivnim djelima u bronci i mramoru. Trpjela je krađu svojih umjetničkih ideja od strane svog mentora, Rodina, a njezina ju je obitelj na kraju prisilno smjestila u psihijatrijsku ustanovu, ugušivši njezinu karijeru.

Carol Greider: Molekularna biologinja koja je podijelila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2009. za otkriće načina na koji su kromosomi zaštićeni telomerima. Njezin je rad pomogao rasvijetliti mehanizme starenja i raka.

Cartimandua: Kraljica plemena Brigantes u drevnoj Britaniji tijekom 1. stoljeća n. e. Kako bi zaštitila svoju državu od rimskog osvajanja, oslanjala se na inteligenciju, strategiju i pregovore umjesto srljanja u bitku. Pritom je njezina najveća prepreka često bio vlastiti narod.

Cecilia Payne: Astronomkinja koja je u svojoj doktorskoj tezi iz 1925. utvrdila da se zvijezde sastoje prvenstveno od vodika i helija. Njezini su nalazi u početku odbačeni, ali se danas smatraju temeljnim otkrićem moderne astrofizike.

Chien-Shiung Wu: Eksperimentalna fizičarka koja je provela “Wu eksperiment”, koji je pružio definitivan dokaz o narušavanju zakona pariteta tijekom slabih nuklearnih interakcija. Kontroverzno je isključena iz Nobelove nagrade 1957. godine, koja je dodijeljena njezinim kolegama za povezani teorijski rad.

Edith Sitwell: Ekscentrična i utjecajna pjesnikinja i kritičarka, poznata (i ismijavana) po svom prepoznatljivom stilu i modernističkoj estetici u ranoj i srednjoj fazi 20. stoljeća. U svom radu često je eksperimentirala sa zvukom i ritmom.

Eglantyne Jebb: Socijalna reformatorica i utemeljiteljica organizacije Save the Children 1919. godine. Bila je ključna figura u zagovaranju prava djece na međunarodnoj razini i sastavila je Deklaraciju o pravima djeteta, koju je kasnije usvojila Liga naroda. Bila je uhićena i suočena s javnom osudom zbog dijeljenja “subverzivnih” letaka tijekom rata dok se borila za pružanje pomoći gladnoj djeci u “neprijateljskim” narodima.

Elara Cunningham: Vizionarska izumiteljica iz 19. stoljeća koja je živjela kao društveni izopćenik u Škotskoj, gdje su njezini napredni strojevi za predviđanje oluja odbačeni kao vještičarenje od strane praznovjernih seljana. Tijekom katastrofalne oluje 1913. godine, njezini su izumi uspješno naveli brod u opasnosti na sigurno, no dočekana je s novim optužbama umjesto zahvalnosti. Umrla je u izolaciji, ali je njezino posthumno otkriveno istraživanje dokazalo da je uvela tehnologije poput valnih plutača i sirena na bazi tlaka desetljećima prije njihova vremena.

Eleanor Graves: Nakon odrastanja u ekstremnom siromaštvu, dr. Eleanor Graves nadvladala je ogromne teškoće i postala pedijatrica posvećena služenju najranjivijoj djeci u istočnom Londonu. Kroz svoju humanitarnu organizaciju “Kruh snova” provela je desetljeća osiguravajući hranu, lijekove i toplinu onima u potrebi, pretvarajući vlastitu dječju glad u životnu misiju suosjećanja.

Eleanor Raymond: Arhitektica koja je radila s Marijom Telkes na projektiranju “Dover Sun House”, jedne od prvih modernih kuća grijanih isključivo solarnom energijom.

Eliza Pinckney: Poljoprivredna pionirka koja je revolucionirala poljoprivredu u kolonijama Južne Karoline. Uspješno je razvila i promovirala proizvodnju indiga kao glavne izvozne kulture, značajno potaknuvši gospodarstvo regije.

Elizabeth Blackburn: Nobelovka koja je suotkrila molekularnu prirodu telomera koji štite kromosome. Također je suotkrila enzim telomerazu, koji nadopunjuje telomere, temeljno unaprijedivši razumijevanje raka i starenja.

Elizabeth Lee Hazen: Mikrobiologinja koja je s Rachel Fuller Brown razvila antifungalni lijek Nystatin. Njezin laboratorijski rad na izolaciji i testiranju kultura bio je presudan za razvoj prvog učinkovitog medicinskog tretmana za opasne gljivične infekcije na svijetu.

Elizabeth Packard: Reformatorica sustava mentalnog zdravlja koju je suprug nepravedno smjestio u azil zbog neslaganja s njegovim vjerskim stavovima. Nakon puštanja na slobodu, uspješno se borila za zakone koji štite prava udanih žena i reguliraju smještaj pojedinaca u psihijatrijske ustanove.

Emma Lilian Todd: Izumiteljica i rani pionir zrakoplovstva, bila je prva žena na svijetu koja je dizajnirala i izgradila vlastitu letjelicu. Njezini su dizajni bili ključni za ranu tehnologiju leta. Unatoč tome što je bila vrhunska dizajnerica, u početku joj je bilo zabranjeno upravljati vlastitom letjelicom na javnim izložbama.

Émilie du Châtelet: Matematičarka, fizičarka i autorica tijekom doba prosvjetiteljstva. Njezin najtrajniji doprinos bio je prijevod Newtonovog djela Principia Mathematica na francuski, koji je uključivao njezine opsežne komentare i ispravke. Time je Newtonova znanost postala dostupna diljem Europe.

Enheduanna: Visoka svećenica sumerskog boga mjeseca Nanne u Uru, koja je živjela oko 23. stoljeća pr. n. e. Općenito se smatra prvim imenovanim autorom (bez obzira na spol) u zabilježenoj svjetskoj povijesti, poznata po svojim snažnim hramskim himnama i pjesmama.

Fatima al-Fihri: vizionarka i filantropkinja iz 9. stoljeća koja je 859. godine u Fezu, u Maroku, osnovala Sveučilište al-Qarawiyyin. UNESCO i Guinnessova knjiga rekorda priznaju ga kao najstarije neprekidno djelujuće sveučilište na svijetu koje dodjeljuje diplome. Njezino nasljeđe postavilo je temelj modela modernog sveučilišta, no njezino se ime rijetko spominje u povijesti globalnog obrazovanja.

Florence Parpart: Izumiteljica koja je unaprijedila dizajn ranih hladnjaka 1900-ih. Morala se boriti za dobivanje patenata za svoje poboljšane i rafinirane dizajne hladnjaka koji su prihvaćeni za modernu kućnu upotrebu.

Forough Farrokhzad: Jedna od najutjecajnijih modernih iranskih pjesnikinja i redateljica. Njezin jedini film, Kuća je crna (1963.), snažan je dokumentarac o koloniji gubavaca i smatra se temeljnim remek-djelom iranske kinematografije. Bila je izložena intenzivnom društvenom skandalu, gubitku skrbništva nad sinom i književnoj cenzuri od strane tradicionalističkog društva koje je njezinu umjetnost smatralo nemoralnom.

Frances Arnold: Kemijska inženjerka koja je uvela metode usmjerene evolucije za stvaranje novih enzima. Njezin je rad temelj zelene kemije i razvoja održivih goriva i lijekova. Nakon godina skepticizma, konačno je dobila Nobelovu nagradu za kemiju 2018. godine.

Frances Glessner Lee: Samouka forenzičarka koja je uvela forenzičku znanost u SAD-u. Kreirala je “Studije neobjašnjene smrti u malom” (Nutshell Studies of Unexplained Death), iznimno detaljne minijaturne diorame mjesta zločina, koje se i danas koriste za obuku kriminalističkih istražitelja. Unatoč njezinoj genijalnosti, bilo joj je zabranjeno pohađati Harvard.

Gertrude Elion: Biokemičarka i farmakologinja koja je uvela metodu “racionalnog dizajna lijekova”, što je dovelo do vrlo učinkovitih tretmana za leukemiju, herpes i AIDS. U početku je bila odbijana za poslove u laboratoriju jer su se poslodavci bojali da će “odvlačiti pažnju” muškarcima te joj je rečeno da za žene nema mjesta u kemiji. Bila je ustrajna i na kraju dobila Nobelovu nagradu za medicinu 1988. godine.

Gladys West: Afroamerička matematičarka koja je pridonijela matematičkom modeliranju oblika Zemlje (geoida), što je bilo temeljno za razvoj Globalnog pozicionog sustava (GPS). Njezin je rad bio presudan za izračunavanje točnih orbita satelita.

Grace Hopper: Računalna znanstvenica i kontraadmiralica mornarice koja je bila jedna od prvih programera računala Harvard Mark I. Usprkos početnom odbacivanju, pripisuje joj se izum prvog kompilatora, koji je pisane upute prevodio u računalni kod, čime je programiranje postalo dostupno široj publici.

Hedy Lamarr: Većina ljudi čula je za nju samo kao za filmsku zvijezdu, ali bila je i briljantna izumiteljica. Boreći se protiv odbacivanja i predrasuda, sudjelovala je u razvoju rane verzije tehnologije proširenog spektra s preskokom frekvencije namijenjene navođenju torpeda tijekom Drugog svjetskog rata, što je princip koji je danas temelj Wi-Fi-ja i Bluetootha.

Hertha Ayrton: Inženjerka, matematičarka i izumiteljica koja je bila pionirka u elektrotehnici i fizici. Bila je prva žena nominirana za članstvo u britanskom Kraljevskom društvu (Royal Society) zbog svog rada na električnom luku i valovima u pijesku i vodi. Ta ustanova ju je odbila primiti, izričito navodeći da kao udana žena nema pravni status.

Hildegarda iz Bingena: opatica, polihistorica i mističarka iz 12. stoljeća. Jedna je od prvih poznatih skladateljica te je opsežno pisala o teologiji, botaničkoj medicini i prirodnoj povijesti. Njezina znanstvena djela Physica i Causae et Curae katalogizirala su stotine biljaka i životinja za ljekovitu uporabu.

Hipatija: Neoplatonistička filozofkinja, astronomkinja i matematičarka koja je živjela u Aleksandriji (Egipat) u 4. i 5. stoljeću n. e. Bila je istaknuta znanstvenica i učiteljica u velikom intelektualnom centru antičkog svijeta. Brutalno ju je ubila gomila religioznih ekstremista koji su njezino znanstveno učenje i politički utjecaj vidjeli kao prijetnju svojoj dogmi.

Ida Tacke Noddack: Kemičarka i fizičarka koja je suotkrila element renij. Još kontroverznije, prva je predložila koncept nuklearne fisije 1924. godine, iako je njezin rad bio ignoriran sve dok Lise Meitner kasnije nije potvrdila teoriju.

Jadviga Poljska: Prva ženska vladarica Kraljevine Poljske, vladala je od 1384. do svoje smrti. Poznata po diplomatskoj vještini, osobno je nadgledala ujedinjenje Poljske i Litve te uvelike podupirala Sveučilište u Krakovu.

Jane Cooke Wright: Istraživačica raka i kirurginja koja je uvela tehnike kemoterapije i standardizirala testiranje pacijenata za lijekove protiv raka. Sudjelovala je u razvoju tehnike korištenja kulture ljudskog tkiva za testiranje učinaka lijekova na stanice raka.

Janet Lane-Claypon: Revolucionirala je medicinu provođenjem prve ikada studije parova (case-control study), koristeći pedantnu statističku usporedbu za identificiranje prvih poznatih čimbenika rizika za rak dojke. Njezino izvješće iz 1926. pretvorilo je bolest iz neshvaćenog misterija (koji se često pripisivao „moralnim posrnućima”) u mjerljiv biološki problem i uspostavilo temeljnu metodologiju za svu modernu epidemiologiju.

Jennifer Doudna: Ne pokolebavši se pred savjetnikom koji joj je rekao da se “djevojčice ne bave znanošću”, Jennifer Doudna je (s Emmanuelle Charpentier) razvila CRISPR-Cas9, revolucionarni alat koji omogućuje precizno uređivanje genetskog koda. Nakon što joj je njezino otkriće donijelo Nobelovu nagradu, postala je vodeći globalni glas za znanstvenu etiku, boreći se da se ova moćna tehnologija koristi za liječenje bolesti, a ne u neodgovorne svrhe ili svrhe “dizajniranja” ljudi.

Jewel Plummer Cobb: Biologinja i istraživačica raka koja se usredotočila na odnos između genetike i raka kože. Bila je i neumorna zagovornica povećanja sudjelovanja žena i manjinskih studenata u znanosti i visokom obrazovanju. Često joj je bio uskraćivan pristup istraživačkim ustanovama i stipendijama zbog rasnih kvota i rodne pristranosti.

Joan Clarke: Kriptoanalitičarka i numizmatičarka koja je radila u britanskom Bletchley Parku tijekom Drugog svjetskog rata. Bila je dio malog tima predvođenog Alanom Turingom koji je uspješno razbio njemački kod Enigma, značajno pomažući savezničkim ratnim naporima. Službeno je bila klasificirana kao “lingvistica” jer je čin “kriptoanalitičara” bio rezerviran za muškarce.

Jocelyn Bell Burnell: Dok je radila kao apsolventica, otkrila je prva četiri pulsara pedantnom analizom kilometara papirnatih podataka s teleskopa koji je pomogla izgraditi, identificirajući “smetnju” koju su drugi odbacili kao šum. Njezin mentor dobio je Nobelovu nagradu 1974. za to otkriće, dok je ona bila isključena.

Josephine Cochrane: Izumiteljica koja je patentirala prvu praktičnu mehaničku perilicu posuđa 1886. godine, postavivši temelje moderne industrije kućanskih aparata.

Juana Inés de la Cruz: Samouka spisateljica i znanstvenica u kolonijalnom Meksiku tijekom 17. stoljeća. Vicekralj Nove Španjolske primijetio je njezino znanje kad joj je bilo 16 godina. Bio je skeptičan, pa je okupio 40 učenjaka da je ispitaju bez dopuštenja da se pripremi. Ostavila ih je bez teksta. Danas se smatra jednom od najvećih spisateljica španjolskog zlatnog doba. Crkva ju je na kraju prisilila da potpuno prestane pisati kao kaznu za njezino “neženstveno” bavljenje znanošću.

Judith Love Cohen: Zrakoplovna inženjerka koja je radila na svemirskom teleskopu Hubble i dizajnirala sustav navođenja za prekid misije (AGS) korišten u misiji Apollo 13.

Julia Morgan: Prebrodila je opetovana odbijanja temeljena na spolu kako bi postala prva žena koja je studirala arhitekturu na École des Beaux-Arts i prva licencirana arhitektica u Kaliforniji. U svom radu davala je prednost strogoj tehničkoj preciznosti nad javnim priznanjem. Postala je legenda zbog načina na koji su njezine zgrade preživjele potres u San Franciscu 1906. godine.

Karen Horney: Psihoanalitičarka koja je utemeljila neofrojdovsku psihologiju i osporila mnoge teorije Sigmunda Freuda o razvoju žena. Zbog tih izazova bila je izopćena i oduzeta su joj nastavnička mjesta. Naglašavala je ulogu kulture i društvenih odnosa u oblikovanju osobnosti i neuroza.

Katharine Burr Blodgett: Fizičarka i kemičarka koja je bila prva žena koja je dobila doktorat iz fizike na Sveučilištu Cambridge 1926. godine. Izumila je nereflektirajuće “nevidljivo” staklo razvojem kemijskih filmova debljine samo jedne molekule, što se i danas koristi u lećama i izlozima. Unatoč doktoratu, često su je tretirali kao laboratorijsku asistenticu, a ne kao istraživačicu.

Katie Hinde: Revolucionirala je naše razumijevanje majčinog mlijeka dokazavši da je ono sofisticirani komunikacijski sustav, a ne samo pasivna prehrana, koji u stvarnom vremenu prilagođava svoj kemijski sastav spolu, zdravlju i okolišu bebe. Njezino istraživanje otkrilo je da tijela majki „analiziraju” dojenčevu slinu kako bi proizvela prilagođena antitijela i hormone koji oblikuju djetetov temperament i imunosni sustav, razotkrivajući biološki dijalog koji je znanstveni establišment desetljećima ignorirao kao „nevažan”.

Kubaba (oko 2400. pr. Kr.): izvorno „krčmarica” (visokostatusna uloga povezana s proizvodnjom piva, koje je u Mezopotamiji bilo sveti i kemijski proces), uzdigla se do položaja vladarice Kiša. Spominje se kao lugal (kralj), a ne kraljica, što jasno ukazuje da je vladala samostalno i suvereno. Neki izvori sugeriraju da je bila i ratnica te da je njezina moć proizašla iz njezine sposobnosti da obrani grad u vrijeme nestabilnosti. Njezina je vladavina bila toliko uspješna da je u novohititskoj kulturi kasnije obožavana kao zaštitnička božica.

Lalla Fatma N’Soumer: alžirska vođa otpora koja je 1850-ih predvodila borbu protiv francuske kolonijalne invazije. Poznata kao „Ivana Orleanska Kabilije”, bila je briljantna taktička strateginja koja je zapovijedala snagama sastavljenima od muškaraca i žena u planinama Alžira. Nakon zarobljavanja, Francuzi su je zatvorili do smrti, a povjesničari su umanjili njezinu ulogu.

Laskarina Bouboulina: Grčka pomorska zapovjednica i heroina Grčkog rata za neovisnost početkom 19. stoljeća. Zapovijedala je vlastitom flotom brodova, financirala ratne napore osobnim bogatstvom i igrala ključnu ulogu u blokadama i bitkama.

Lila Hart: Pionirska medicinska sestra koja je, unatoč tome što je bila društveno odbačena zbog niskog statusa i prisiljena na preživljavanje na marginama rudarskog grada, spasila desetke života tijekom razorne zimske groznice i naknadne rudarske nesreće. Posvetila je život služenju zaboravljenim populacijama u besplatnim klinikama i dječjim odjelima.

Lilian Gilbreth: Psihologinja i industrijska inženjerka koja je bila pionirka u primjeni psihologije u industrijskom upravljanju i učinkovitosti. Imala je izvrsne rezultate, ali nakon što joj je suprug umro, izgubila je većinu konzultantskih ugovora. Da bi nahranila svoje 12 djece, morala se okrenuti dizajniranju kuhinjskih aparata, gdje je također bila vrlo inovativna.

Lise Meitner: Fizičarka koja je igrala ključnu ulogu u otkriću nuklearne fizije. Prva je objasnila teorijsku osnovu cijepanja jezgre uranija na manje dijelove, iako je kontroverzno izostavljena prilikom dodjele Nobelove nagrade.

Lou Andreas-Salomé (Luíza Gustavovna Salomé): Intelektualka koja je odbila bračne ponude filozofa poput Nietzschea i Réea kako bi živjela život apsolutne osobne i akademske slobode, često se suočavajući s ismijavanjem i klevetama. Napisala je više od deset romana i brojne stručne eseje. Smatra se da je upravo ona bila inspiracija za lik Zaratustre u Nietzscheovom kultnom djelu Tako je govorio Zaratustra. Postala je jedna od prvih psihoanalitičarki u dobi od 50 godina. Suprotstavljala se nekim uvriježenim Freudovim teorijama, zbog čega su je kolege dodatno odbacivali. Nastavila je objavljivati revolucionarne radove i u svojim 70-ima.

Lynn Margulis: Evolucijska teoretičarka i biologinja koja je razvila endosimbiotsku teoriju, koja objašnjava da su složene stanice (eukarioti) evoluirale iz simbiotskog odnosa između jednostavnijih stanica. Ova teorija je temeljna za modernu biologiju. Njezina teorija je široko ismijavana kao “luda” prije nego što je na kraju dokazana točnom.

Margaret Belle Oakley (Margaret Dayhoff): Kvantna kemičarka koja je utemeljila područje bioinformatike. Stvorila je prvu sveobuhvatnu digitalnu bazu podataka proteinskih sekvenci i izumila univerzalni jednoslovni kod aminokiselina, “znanstveni jezik” koji i danas koristi svaki molekularni biolog. Unatoč tome što su je u njezino doba odbacivali oni koji su upravljanje podacima smatrali administrativnim, a ne inovativnim radom, njezin razvoj PAM matrica i alata za usporedbu sekvenci pružio je bitne temelje za Projekt ljudskog genoma i modernu personaliziranu medicinu.

Margaret Knight: Patentirala je više izuma, od kojih je najpoznatiji stroj koji je automatski proizvodio papirnate vrećice s ravnim dnom. Pobijedila je u pravnoj bitci za obranu svog patenta protiv Charlesa Annana, koji joj je ukrao rad i pokušao je diskreditirati na temelju njezina spola.

Maria Goeppert Mayer: Teorijska fizičarka koja je razvila model nuklearnih ljuski atomskih jezgra. Veći dio karijere bila je prisiljena raditi kao “volonterka” bez plaće.

Maria Orosa: Znanstvenica u području hrane, farmaceutska kemičarka i ratna heroina tijekom Drugog svjetskog rata. Izumila je mnoge filipinske osnovne namirnice, dizajnirajući ih za maksimalnu nutritivnu učinkovitost. Nakon što je Japan okupirao Filipine, organizirala je krijumčarenje takve hrane ratnim zarobljenicima mučenima glađu, te joj se pripisuje spašavanje tisuća života.

Maria Sibylla Merian: prirodoslovka i znanstvena ilustratorica iz 17. stoljeća. U vrijeme kada su se kukci smatrali „đavoljim stvorenjima” nastalima “spontano”, ona je pedantno dokumentirala proces metamorfoze insekata, dokazavši da se oni izlegu iz jaja i prolaze kroz jasno određene razvojne faze. Godine 1699., u dobi od 52 godine, otputovala je u Surinam na samofinanciranu ekspediciju kako bi proučavala tropske vrste. Njezino djelo Metamorphosis Insectorum Surinamensium postavilo je temelje moderne entomologije.

Maria Telkes: Biofizičarka i pionirka solarne energije. Dizajnirala je “Dover Sun House” i razvila prvi praktični termoelektrični generator koji je koristio solarnu energiju. Otpuštena je s MIT-ovog projekta nakon što su kolege sabotirali njezin dizajn solarne kuće, a potom nju okrivili. Ipak, postala je poznata kao “Kraljica Sunca”.

Marian Croak: Računalna znanstvenica koja je uvela razvoj tehnologije glasa preko internetskog protokola (VoIP). Ima više od 200 patenata, od kojih su mnogi povezani s unapređenjem načina na koji koristimo internet za glasovnu i podatkovnu komunikaciju.

Marianne North: Viktorijanska umjetnica i botaničarka koja je putovala svijetom, često kroz neistražena područja poput Amazone i Australije, dokumentirajući biljke s izvanrednom preciznošću. Iako je njezin rad često odbacivan ili pripisivan drugima, na kraju je osnovala vlastitu zbirku u britanskim vrtovima Kew.

Marie-Sophie Germain: Iznimno talentirana matematičarka, fizičarka i filozofkinja koja je dala značajan doprinos teoriji elastičnosti. Njezin je rad bio presudan u izračunavanju složenih vibracijskih obrazaca elastičnih površina, poput onih u strukturama kao što je Eiffelov toranj. Morala je ukrasti identitet svog brata kako bi studirala na École Polytechnique, a u početku joj je uskraćena nagrada Francuske akademije znanosti.

Marie Tharp: Geologinja i oceanografska kartografkinja koja je, zajedno s Bruceom Heezenom, izradila prvu sveobuhvatnu kartu oceanskog dna. Njezin je rad bio presudan u dokazivanju teorije pomicanja kontinenata identificiranjem srednjooceanskog grebena. Godinama joj je bilo zabranjeno ići na istraživačke brodove, a njezine revolucionarne karte u početku su odbacivane kao „ženske priče”.

Marthe Gautier: Pedijatrica/istraživačica koja je odigrala ključnu ulogu u identifikaciji kromosomske abnormalnosti koja uzrokuje Downov sindrom (trisomija 21). Kontroverzno je gurnuta u stranu prilikom priznavanja otkrića.

Mary Edwards Walker: Abolicionistica i kirurginja koja je služila u vojsci Unije tijekom Američkog građanskog rata. Ona je jedina žena koja je ikada dobila Medalju časti, koja joj je dodijeljena za njezine ratne zasluge. Bila je uhićena više puta zbog nošenja “muške odjeće”, a vlada joj je povukla Medalju časti, iako ju je ona odbila vratiti.

Mary Harris Jones: Učiteljica i krojačica koja je postala istaknuta radnička i društvena organizatorica, nadaleko poznata kao “Majka Jones”. Uspješno je organizirala rudare, djecu i radničke pokrete diljem Sjedinjenih Država krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Korporacije su je često uhićivale, prijetile joj smrću i nazivale je “najopasnijom ženom u Americi”.

Mary Somerville: Znanstvenica i spisateljica iz 19. stoljeća koja je popularizirala matematiku i astronomiju. Nominirana je za prvu žensku članicu Britanskog kraljevskog astronomskog društva (zajedno s Caroline Herschel). Morala je skrivati knjige iz knjižnice od svog oca, koji se bojao da će previše učenja uzrokovati da joj um “pukne” pod pritiskom.

Mary Walton: Izumiteljica koja je dobila patente za dva značajna izuma: uređaj za gašenje požara u dimnjacima i sustav za prigušivanje buke na tračnicama. Njezin sustav za prigušivanje na željeznici bio je široko korišten za smanjenje zagađenja bukom.

Mary Wortley Montagu: Spisateljica, pjesnikinja i aristokratkinja koja je zapamćena po uvođenju prakse inokulacije boginja (variolacije) u britansku i zapadnu medicinu. Tehniku je naučila dok je živjela u Osmanskom Carstvu, promatrajući prakse tamošnjih žena, koje su svjesno izlagale svoju djecu vodenim kozicama kako bi je zaštitile od opasnijih boginja. U početku ju je britanski medicinski establišment ismijavao i napadao.

Mileva Marić: Talentirana fizičarka koja je bila prva supruga Alberta Einsteina. Povjesničari raspravljaju o opsegu njezina doprinosa Einsteinovim revolucionarnim radovima iz 1905. godine. Pala je na završnim ispitima pod sumnjivim okolnostima, a njezini znanstveni doprinosi teoriji relativnosti ostali su u sjeni suprugove slave.

Sestre Mirabal (Patria, Minerva i María Teresa): vođe pokreta otpora protiv brutalnog dominikanskog diktatora Rafaela Trujilla. Trujillo ih je smatrao svojom najvećom prijetnjom i dao ih je brutalno ubiti. Njihovo ubojstvo bilo je katalizator bijesa u narodu i konačnog svrgavanja diktature.

Nellie Bly: Književni pseudonim novinarke Elizabeth Cochran Seaman, koja je uvela istraživačko novinarstvo i “stunt izvještavanje”, unatoč tome što je isprva bila gurnuta u pisanje “ženskih stranica”. Proputovala je svijet u 72 dana, nadmašivši fiktivni rekord postavljen u romanu Julesa Vernea, te razotkrila uvjete u azilu u New Yorku odlaskom na tajni zadatak.

Nettie Stevens: Genetičarka koja je otkrila da spol određuju kromosomi (točnije, razlika između X i Y kromosoma). Njezin je rad bio temelj za polje moderne genetike. Njezino je otkriće u početku pripisivano drugima.

Nyein Chan: burmanska arhitektica i inženjerka iz 19. stoljeća. Imala je ključnu ulogu u projektiranju i izgradnji složenih hramskih struktura i sustava navodnjavanja u području Mandalaya. Koristila je tradicionalna burmanska matematička načela za stvaranje gravitacijskih sustava dovoda vode koji su tijekom suša podupirali lokalnu poljoprivredu. Velik dio njezina rada nakon smrti pripisan je njezinim muškim učenicima.

Phillis Wheatley: Prva afroamerička autorica koja je objavila zbirku poezije. Rođena kao robinja, postala je istaknuta pjesnikinja i simbol intelektualnog postignuća tijekom američke kolonijalne ere. Bila je prisiljena braniti autorstvo vlastitih pjesama na sudu pred vijećem od 18 bijelaca koji nisu vjerovali da je crnkinja sposobna za takav intelektualni rad.

Phoolan Devi: Poznata kao “Kraljica razbojnika” (Bandit Queen), jedna je od najkontroverznijih i najupečatljivijih figura u novijoj povijesti Indije. Njezin životni put — od siromašne žrtve nasilja do vođe bande, a potom i članice parlamenta — simbol je borbe protiv kastinske i rodne opresije.

Rachel Fuller Brown: Kemičarka koja je, zajedno s Elizabeth Lee Hazen, sudjelovala u razvoju prvog korisnog antifungalnog antibiotika, Nystatina. Ovaj se lijek počeo široko koristiti za liječenje gljivičnih infekcija, spašavajući bezbrojne živote i štiteći umjetnine od oštećenja plijesni.

Radia Perlman: Računalna programerka i mrežna inženjerka koju često nazivaju “majkom interneta”. Najpoznatija je po izumu protokola Spanning Tree (STP), koji je ključan za učinkovit rad modernih internetskih mostova.

Rita Levi-Montalcini: Nobelovka u neurobiologiji koja je otkrila faktor rasta živaca (NGF). Njezino otkriće NGF-a 1950-ih dovelo je do boljeg razumijevanja rasta i preživljavanja živčanih stanica, što je utjecalo na istraživanje bolesti poput Alzheimerove. Bila je prisiljena izgraditi tajni laboratorij u svojoj spavaćoj sobi kako bi nastavila istraživanje nakon što je talijanska fašistička vlada zabranila Židovima akademske pozicije.

Rukhmabai Raut, dr.: Jedna od prvih žena kojima je bilo dopušteno bavljenje medicinom u kolonijalnoj Indiji. Bila je i istaknuta figura u pravnoj povijesti, osporavajući zakone o dječjim brakovima 1880-ih. Suočila se s masovnom pravnom bitkom i javnim prijetnjama jer je odbila živjeti sa suprugom za kojeg je prisilno udana kao dijete.

Sofia Tomov: Sa samo 12 godina, Sofia Tomov razvila je revolucionarni računalni algoritam koji može analizirati pacijentov DNK u nekoliko sekundi kako bi predvidio i spriječio smrtonosne nuspojave lijekova. Koristeći strojno učenje za filtriranje specifičnih genetskih mutacija, njezin program riješio je problem brzih podataka koji je prethodno zbunjivao odrasle istraživače i koštao više od 100.000 života godišnje.

Stephanie Kwolek: Kemičarka koja je, radeći u DuPontu, izumila kevlar 1965. godine. Kevlar je revolucionarno lagano vlakno visoke čvrstoće koje se koristi diljem svijeta u pancirnim prslucima, dijelovima zrakoplova i kabelima za viseće mostove. Skoro je bila isključena iz testiranja vlastitog otkrića vlakana.

Susie King Taylor: Medicinska sestra, spisateljica i pedagoginja koja je služila u vojsci Unije tijekom Američkog građanskog rata. Bila je prva crna medicinska sestra koja je dokumentirala svoja iskustva i igrala je vitalnu ulogu u obrazovanju tek oslobođenih robova. Godinama je radila bez plaće ili formalnog priznanja vlade.

Sybil Eby: Izumiteljica koja je dobila jedan od najranijih poznatih američkih patenata za rotirajuću perilicu rublja na bazi bubnja 1830. godine. Njezin je dizajn bio važan korak u mehaničkom pranju odjeće, odmičući se od jednostavnih ručnih naprava. Suočila se s ogromnim poteškoćama u zaštiti svog intelektualnog vlasništva.

Tabitha Babbitt: Alatničarka koja je izumila kružnu pilu 1813. godine. Primijetila je neučinkovitost pile koju su koristila dva čovjeka i stvorila lakšu, rotirajuću oštricu, što je uvelike poboljšalo proces sječe drva. Nikada nije dobila financijsko ili pravno priznanje za svoj izum.

Tammie Jo Shults: Jedna od prvih žena borbenih pilota u američkoj mornarici. Stekla je međunarodnu slavu nakon što je izvela nužno, ali izuzetno zahtijevno slijetanje zrakoplova Southwest Airlinesa na letu 1380 nakon eksplozije motora.

Taputti: Smatra se prvom zabilježenom kemičarkom i proizvođačicom parfema na svijetu, živjela je u babilonskoj Mezopotamiji oko 1200. godine pr. n. e. Glinena pločica dokumentira njezine sofisticirane procese sintetiziranja mirisa destilacijom i filtracijom. Njezino je ime zamalo izgubljeno u povijesti, a njezini izumi i procesi često su odbacivani ili pripisivani drugima.

Sestre Trung (Trung Trac i Trung Nhi): Vijetnamske vojne vođe iz prvog stoljeća koje su uspješno podigle ustanak protiv kineske vladavine dinastije Han. Nakratko su uspostavile neovisnu državu, postavši nacionalne heroine i moćni simboli vijetnamske neovisnosti.

Tu Youyou: Farmaceutska kemičarka koja je otkrila artemisinin, spoj koji se koristi za liječenje malarije, spasivši milijune života diljem svijeta. Desetljećima joj je uskraćivano priznanje, ali joj je na kraju dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu 2015. godine.

Vera Rubin: Pionirska astronomkinja čije su detaljne studije krivulja rotacije galaksija pružile najuvjerljiviji dokaz o postojanju tamne tvari. Njezin je rad temeljno promijenio razumijevanje sastava mase svemira. Godinama joj je bilo zabranjeno koristiti zvjezdarnicu Palomar jer „nisu imali ženski zahod”, a njezini dokazi o tamnoj tvari ignorirani su cijelo desetljeće.

Wangari Maathai: Ekološka aktivistica i prva Afrikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za mir (2004.). Utemeljila je pokret Green Belt, koji se usredotočio na sadnju drveća radi borbe protiv krčenja šuma, siromaštva i degradacije okoliša diljem Kenije. Kenijska vlada ju je tukla, zatvarala i javno klevetala.

Wilma Mankiller: Socijalna radnica i aktivistica koja je bila prva žena izabrana za glavnu poglavicu naroda Cherokee usprkos intenzivnom seksizmu. Neumorno je radila na poboljšanju zdravstvene skrbi, obrazovanja i samouprave svog naroda.

Williamina Fleming: Astronomkinja koja je radila u zvjezdarnici koledža Harvard i uvela klasifikaciju zvijezda na temelju spektra vodika. Osobno je katalogizirala tisuće zvijezda i otkrila 59 maglica i 10 nova. Izvorno je angažirana kao sluškinja i često su je tretirali kao slabo plaćenu “računarku” dok su njezini rezultati pripisivani drugima.

Što mislite, što bi bilo drugačije u društvu kad bi djeca od malena znala za sve ove inspirativne žene u povijesti? Nešto možete i sami učiniti: upoznajte s njima svoje kćeri i druge djevojke i mlade žene koje možete (a i sinove i muškarce). Jer da je “prirodno” da uloga žene bude uglavnom majka i služavka – ne bi trebalo toliko prisile, zakona i porobljavanja da se žene na to natjera. Ono što je prirodno, to se lako postiže bez nasilja.

Vezani članci:

Kome je teže: muškarcima ili ženama?

Kako prestati svima ugađati

Kako izaći iz svoje zone ugode: 7 savjeta

Svi članci

Individualni rad

Naš Youtube kanal